„ Za čitanje ovog pisma potrebno je šest minuta Vašeg vremena. Takođe, ako poznajete i druge HRabre menadžere slobodno im prosledite ovo pismo“
Istraživanja govore a iskustvo potvrđuje da postoje tri vrste HR manadžera u Srbiji.
- HR menadžeri koji se pitaju šta se dešava novo na tržištu i kojima je startna pozicija u radu potreba kompanije za zaposlenima i upravljanje postojećim radnicima.
- HR menadžer koji prate šta se dešava novo na tržištu i razmišljaju o transformacijama u svom poslovnom okruženju.
- HR menadžeri koji kreiraju „ono“ što je novo na tržištu i imaju svest o tome da ljudskim resursima se ne može upravljati ali se mogu adekvatno usmeravati. To su oni koji ljude ne posmatraju kao motor sa unutrašnjim sagorevanjem, već kao „električni motor“ koji je obnovljiv izvor energije.
Ove treće zovem „ HRabar menadžer“ i njima se i obraćam, jer su verujući i poštovaoci prirodnih principa.
Međutim, kada u okruženju postavimo pitanje „ Šta mislite o HR menadžerima?“ dobijamo skup odgovora koji ne prave baš divan „mozaik utisaka“ o njima. Uglavnom je sastavljen od lošeg iskustva, predrasuda, dobrog iskustva, stavova, mišljenja i sličnog.
Verujem da takav skup predrasuda ne važi za vas koji spadate u grupu „HRabar menadžer“ jer ste fokusirani na davanju najboljeg odgovora na pitanje: Šta želim da pričaju o meni kada nisam tu? U odgovoru na to pitanje pravi se razlika između običnog HR menadžera i HRabrog menadžera. Tačnije u posvećenosti odgovoru.
Mišljenja sam da sa HRabrim menadžerima treba uspostavljati odnos na osnovu prirodnih principa, a ne na osnovu tuđeg iskustva kakvo god ono bilo. Primena i poštovanje prirodnih principa obezbeđuje izlazak iz „modela oskudice“ i stvaranje „modela izobilja“, jer međuzavisnost, jedinstvenost, jednostavnost i organizovanost kao prirodni principi vode odnosu koji možemo da definišemo jednom rečenicom koja glasi: „Uspostavljanje pozitivne društvene i poslovne međuzavisnosti, koja je suštinski jedinstvena, ima jednostavnu formu i sve je postignuto na organizovan način“
Verujem da tom cilju teži svaki HRabar menadžer.
Bitno je naglasiti da jedan od glavnih problem sa kojim se susreću HR menadžeri u Srbiji je odnos autoriteta i odgovornosti.
Tako imamo. HR menadžere kojima je dodeljen veliki autoritet ali ne i preuzimanje odgovornosti i takve okruženje doživljava veoma loše.
Zatim, imamo HR menadžere kojima je dodeljena velika odgovornost ali ne i adekvatan autoritet i od takvih se očekuje mnogo više i delegiraju im se problemi koji ih vode u stres i nemogućnost da se ostvare na poziciji na kojoj su.
Naravno, tu je i HRabar menadžer, kojem je delegiran autoritet i koji je preuzeo adekvatnu dozu odgovornosti. To je menadžer koji ostvaruje se kroz poziciju i ne brani stalno samo ličnu poziciju. Takođe to je menadžer koji i ostalima u poslovnom okruženju pomaže da se ostvare kroz poziciju na kojoj su.
U ovom pismu želim sa Hrabrim menadžerima da podelim ideje, viđenja trendova koji dolaze i pozovem na uspostavljanje pozitivne poslovne i društvene međuzavisnosti uz primenu i poštovanje prirodnih principa. Jednostavno, da kreiramo „saradnju iz principa“ a da to bude iz ugla „biti pa imati“ modela.
Prva tema o kojoj želim sa Vama da podelim ideje i viđenje je liderstvo, jer znate koliko je liderstvo bitno za svako poslovno okruženje.
Verujem da ćete se složiti da postoje tri nivoa liderstva u svakom poslovnom okruženju.
- Vođstvo lidera
- Liderstvo menadžera i „ostalih“
- Lično liderstvo ili vođenje sebe
U ovom obraćanju fokus želim da dam „ličnom liderstvu“ za koje verujem da predstavlja gorivo u procesu ostvarivanja zaposlenog bez obzira na kojoj je poziciji u poslovnom okruženju.
Zato smo razvili jedinstven motivacioni trening pod nazivom L.I.D.E.R. koji je posvećen „ličnom liderstvu“ i ima svojih pet celina.
- L- lični razvoj
- I-mplus delovanja
- D- dizajn mišljenja
- E- E:go!
- R- Rezultati
(na sledećem linku možete pogledati promo ppt L.I.D.E.R. radionice https://www.slideshare.net/aleksandarsgrbovic/lider-32911472)
Siguran sam da ćete prepoznati sledeće vrednosti „ličnog liderstva“ koje isporučujemo ovim edukativno-motivacionim autorskim programom:
- Razvoj unutrašnjeg kruga delovanja zaposlenog i njegovog skupa racionalnih i emocionalnih vrednosti.
- Posvećenost skupu „I“ elemenata koji su u funkciji života rečenice „biti upošljiv a ne samo zaposlen “. ( Ideja, Infrastruktura, Impuls delovanja, Inovacija, Inspiracija)
- Razvoj procesa mišljenja i zauzimanja stavova.
- Generisanje E- skupa i razumevanje njegovog značaja za ostvarivanje E:( E:go, Efikasnost, Efektivnost, Elastičnost, Empatičnost, Energičnost)
- Posvećenost ostvarivanju rezultata koji doprinose zaposlenom i okruženju u kojem radi
Motivacioni trening L.I.D.E.R. je rezultat sinergije znanja generisanog tokom dve decenije proaktivnog rada u oblasti ličnog razvoja i rada u kreativnoj industriji.
Druga tema je Vreme i njegov značaj.
Na ličnom primeru sam spoznao značaj pravilnog usmeravanja vremena. Naime, posledicu bolesti koja je oduzela 70% mesečnog radnog vremena tokom par godina sam pretvorio u tržišnu prednost upravo radeći na unapređenju usmeravanja svog vremena.
Spoznaju o značaju navika, znanja, potreba ,energije i tehnologije sam pretvorio u jedinstvenu jednačinu usmeravanja vremena koja glasi:
Time:(N(l,d);Z(i,n);P(m,p);E(r,f);T(k,n))
N(l,d)- predstavlja skup loših i dobrih navika
Z(i,n)- predstavlja skup znanja koje imamo i nemamo
P(m,p)- predstavlja skup maštanja i planiranja
E(r,f)- predstavlja skup rasipanja i fokusiranja energije
T(k,n)- predstavlja skup tehnologija koje koristimo i ne koristimo.
Link koji će vam približiti Jednačinu usmeravanja vremena: http://www.storyliwing.com/blog/2019/04/08/hiljadu-reci-o-usmeravanju-vremena/
Kontinuiran lični rad na usmeravanju vremena kroz posvećenost navedenim celinama omogućila mi je da nadoknadim „nedostatak vremena“ i povećam produktivnost značajno.
Smatram da svi u mom sadašnjem i budućem krugu delovanja zaslužuju da nauče kako da usmere svoje vreme radeći na svojim navikama, znanjem, potrebama, energiji i primeni tehnologija.
Zato je Usmeravanje vremena jedinstvena edukativna radionica na kojoj se upoznaju sa autentičnim pristupom posmatranja vremena i njegovog značaja za čoveka u okruženju u kojem radi i živi.
Verujem da su navedene teme od značaja za svakog HRabrog menadžera.
Posebno za one koji su spremni da deo svog vremena usmere i investiraju u uspostavljanje pozitivne poslovne i društvene međuzavisnosti sa okruženjem koje je posvećeno kreiranju i implementaciji novih trendova u menadžmentu.
Na kraju mog obraćanja i verujem početka uspostavljanja pozitivne poslovne i društvene međuzavisnosti zahvaljujem Vam se na vremenu koje ste odvojili za čitanje ovog pisma.
S poštovanjem,
Aleksandar Saša Grbović